1 Sidkija je imao dvadeset jednu godinu kad je postao kralj, a u Jeruzalemu je vladao jedanaest godina. Majka mu se zvala Hamutala, a bila je Jeremijina* 52,1 Jeremijina Ne radi se o proroku Jeremiji, već o drugom čovjeku istog imena. kćer, iz grada Libne. 2 Sidkija je činio zlo pred BOGOM, sve kao i Jojakim.

3 Narod Jeruzalema i Jude toliko je razbjesnio BOGA da ih je on konačno u potpunosti odbacio od sebe.

A Sidkija se pobunio protiv babilonskog kralja. 4 U devetoj godini njegove vladavine, desetog dana u desetom mjesecu,† 52,4 desetog dana u desetom mjesecu Po hebrejskom kalendaru. Po našem kalendaru to je bilo u siječnju, 588. pr. Kr. babilonski kralj Nabukodonosor krenuo je s cijelom svojom vojskom na Jeruzalem. Utaborili su se oko grada i svuda uokolo podigli opsadne nasipe. 5 Grad je bio pod opsadom sve do jedanaeste godine Sidkijine vladavine. 6 Do devetog dana četvrtog mjeseca te godine glad je potpuno zavladala gradom, tako da obični ljudi više nisu imali što jesti. 7 Babilonska vojska probila je gradske zidine. Te je noći kralj Sidkija s vojskom bježao iz grada, unatoč neprijateljskom obruču. Izvukli su se kroz vrata između gradskih zidina blizu kraljevog vrta i otišli u smjeru pustinje. 8 No babilonska vojska krenula je u potjeru za kraljem Sidkijom. Sustigli su ga u ravnici kod Jerihona. Svi Sidkijini vojnici su ga napustili i razbježali se. 9 Babilonci su zarobili kralja Sidkiju i odveli ga pred babilonskog kralja u Riblu, u zemlji Hamat, gdje mu je on odredio kaznu. 10 Babilonski kralj je u Ribli, pred Sidkijom, pobio njegove sinove i sve judejske dužnosnike. 11 Potom je Sidkiji iskopao oči, okovao ga brončanim lancima i odveo u Babilon. Ondje su ga stavili u zatvor, gdje je ostao do svoje smrti.

12 U devetnaestoj godini vladavine babilonskog kralja Nabukodonosora,‡ 52,12 587. pr. Kr. desetog dana u petom mjesecu, u Jeruzalem je došao Nebuzaradan, zapovjednik tjelesne straže babilonskog kralja. 13 On je spalio BOŽJI Hram, kraljevsku palaču i sve kuće u Jeruzalemu. Spalio je i sve važnije gradske građevine. 14 Babilonska vojska na čelu sa zapovjednikom tjelesne straže srušila je sve zidine oko Jeruzalema. 15 Nebuzaradan je odveo u zatočeništvo u Babilon preostale ljude iz Jeruzalema,§ 52,15 preostale ljude Prema starogrčkom prijevodu. U hebrejskom tekstu stoji »neke od najsiromašnijih ljudi«, što je vjerojatno slučajno prepisano iz sljedećeg retka. kao i one koji su se već predali babilonskom kralju. Među njegovim zarobljenicima bili su i najbolji judejski zanatlije. 16 U zemlji je ostavio samo neke od najsiromašnijih ljudi da obrađuju vinograde i polja.

17 Babilonci su u BOŽJEM Hramu porazbijali brončane stupove, pokretna postolja i veliki brončani bazen zvan More. Svu su broncu odnijeli u Babilon. 18 Odnijeli su i lonce, lopatice, škare za fitilj, zdjele za krv, posudice za tamjan i sve druge brončane predmete koji su se koristili u službi u Hramu. 19 Pokupili su zdjelice za krv, tave za nošenje ugljena, bazene, zdjele, svijećnjake, posudice za tamjan i bokale za prinose pića. Zapovjednik kraljevske straže uzeo je sve predmete od zlata i srebra. 20 Dva brončana stupa, bazen zvan More s dvanaest pripadajućih bikova od bronce i pokretna brončana postolja koje je kralj Salomon dao izraditi za BOŽJI Hram, bili su preteški za vaganje.

21 Svaki stup bio je visok devet metara.* 52,21 9m Doslovno: »osamnaest lakata«. Sve mjere su zaokružene. Jedan lakat računa se kao pola metra. Imali su obujam od šest metara.† 52,21 6m Doslovno: »dvanaest lakata«. Bili su šuplji, sa stijenkama debljine sedam centimetara.‡ 52,21 7cm Doslovno: »četiri prsta«. 22 Brončane glave stupova bile su visoke dva i pol metra.§ 52,22 2,5m Doslovno: »pet lakata«. Uokolo su imale ukrasnu mrežu i ukrase u obliku plodova šipka, također sve od bronce. 23 Na obje strane bilo je devedeset šest ukrasa u obliku plodova šipka, a ukupno ih je bilo sto.

24 Zapovjednik kraljevske straže također je zarobio vrhovnog svećenika Seraju, drugog po redu svećenika Sefaniju i tri čuvara hramskih vrata. 25 Iz grada je odveo i zapovjednika vojske, sedam kraljevih savjetnika koji su se zatekli u gradu, kao i tajnika zapovjednika vojske koji je bio zadužen za novačenje vojnika. Poveo je i šezdeset drugih ljudi koji su se zatekli u gradu. 26 Zapovjednik straže Nebuzaradan zarobio ih je i odveo kralju Babilona u grad Riblu. 27 Babilonski kralj dao ih je sve istući i pogubiti u Ribli, u zemlji Hamat.

I tako su Judejci odvedeni iz svoje zemlje u izgnanstvo. 28 Zabilježeno je da je Nabukodonosor tijekom svoje vladavine odveo u zatočeništvo:

31 U trideset sedmoj godini zatočeništva judejskog kralja Jojakina u Babilonu, na vlast je došao babilonski kralj Evil Merodak.§ 52,31 Evil Merodak Nabukodonosorov sin, 561. pr. Kr. Te godine, dvadeset petog dana dvanaestog mjeseca, on je pomilovao Jojakina i pustio ga iz zatvora. 32 Bio je ljubazan prema njemu i dao mu je počasno mjesto iznad drugih kraljeva zatočenih u Babilonu. 33 Tako je Jojakin skinuo zatvorsko odijelo i do kraja života jeo za kraljevskim stolom. 34 Kralj Babilona davao mu je dnevno uzdržavanje u hrani sve do Jojakinove smrti.