10
Salomon i kraljica Šebe
(2 Ljet 9,1–12)
1 Kraljica Šebe* Šeba Ne zna se točna lokacija ovog grada ili kraljevstva. Kao mogućnosti navode se: Etiopija, Južna Arabija i Jemen tog doba. čula je kako je Salomon postao slavan zbog BOGA. Došla je u Jeruzalem iskušati kralja teškim pitanjima. 2 Stigla je s velikom pratnjom slugu i deva natovarenih sa začinima, dragim kamenjem i puno zlata. Pitala je Salomona sve što je imala na umu. 3 Salomon je odgovorio na sva njezina pitanja. Ništa mu nije bilo nepoznato. Sve joj je objasnio. 4 Kraljica Šebe uvidjela je svu Salomonovu mudrost. Vidjela je i palaču koju je sagradio, 5 obilje jela na njegovom stolu, odaje njegovih službenika, poslugu i peharnike u raskošnim odorama. Vidjela je i žrtve paljenice koje je kralj prinosio BOGU u Hramu. Ostala je zadivljena, bez daha.
6 Rekla je kralju: »Istina je sve što sam u svojoj zemlji čula o tvojim djelima i tvojoj mudrosti. 7 Nisam vjerovala što se pričalo dok nisam došla i sama se uvjerila. Nisu mi rekli ni pola toga. Tvoja mudrost i bogatstvo daleko nadmašuju priče koje sam čula. 8 Blago ljudima i slugama koji su s tobom jer stalno slušaju tvoju mudrost! 9 Slava tvom BOGU! Pokazao je koliko si mu drag kad te postavio na izraelsko prijestolje. Zbog vječne ljubavi prema Izraelu, BOG te učinio kraljem koji sudi pošteno i vlada pravedno.«
10 Tada je kralju darovala četiri tone† 4 t Iznos je zaokružen. Doslovno: »sto dvadeset talenata«. Talenat je 34 kilograma. zlata, veliku količinu začina i drago kamenje. Kraljica Šebe dala je kralju Salomonu više začina nego što je ikada doneseno u Izrael.
11 A Hiramovi brodovi dopremili su iz Ofira zlato, veliku količinu skupocjenog drveta‡ skupocjeno drvo Vjerojatno se radilo o mirisnom drvetu sandala uvezenom iz Indije. i drago kamenje. 12 Kralj je od tog drveta dao napraviti potpornje za BOŽJI Hram i kraljevsku palaču te harfe i lire za svirače. Do danas u Izraelu nisu viđene tolike količine skupocjenog drveta.
13 Kralj Salomon poklonio je kraljici Šebe sve što je poželjela, povrh uobičajenih kraljevskih poklona. Ona se potom sa svojom pratnjom vratila u svoju zemlju.
Salomonovo bogatstvo
(2 Ljet 9,13–29)
14 Salomon je svake godine dobivao gotovo 23 tone§ 23 t Iznos je zaokružen. Doslovno: »šesto šezdeset i šest talenata«. zlata, 15 pored zlata što ga je skupljao od putujućih trgovaca i preprodavača, svih kraljeva Arabije i upravitelja pokrajina.
16 Kralj Salomon dao je da se od kovanog zlata napravi 200 velikih štitova. Za svaki je utrošeno 6 kilograma* 6 kg Doslovno: »šesto šekela«. Šekel je oko 10 grama. zlata. 17 Dao je napraviti i 300 malih štitova, svaki od kilogram i pol† kilogram i pol Doslovno: »tri mine«. Mina je hebrejska mjera koja iznosi oko 500 grama. kovanog zlata. Izložio ih je u Dvorani libanonske šume.
18 Kralj je također dao napraviti veliko prijestolje, ukrašeno slonovačom i obloženo čistim zlatom. 19 Šest stepenica vodilo je do prijestolja, a vrh naslona bio je zaobljen. S obje strane sjedišta bili su nasloni za ruke, a ispod njih stajali su kipovi lavova. 20 Dvanaest lavljih kipova stajalo je na prilaznom stepeništu, po jedan na krajevima svake stepenice. Ništa slično nije viđeno u drugim kraljevstvima.
21 Svi pehari kralja Salomona i sve posuđe u Dvorani libanonske šume bili su od čistog zlata. Ništa u palači nije bilo napravljeno od srebra jer se ono nije cijenilo u Salomonovo vrijeme. 22 Kralj je raspolagao flotom Hiramovih trgovačkih brodova‡ trgovački brodovi Doslovno: »brodovi iz Taršiša«. koji su svake tri godine dopremali u Izrael novu pošiljku zlata, srebra i slonovače te majmune i paunove.§ paunovi Ili: »babuni«.
23 Kralj Salomon nadmašio je bogatstvom i mudrošću sve druge kraljeve na zemlji. 24 Cijeli svijet želio je vidjeti Salomona i čuti mudrost kojom ga je Bog obdario. 25 Iz godine u godinu, svaki je posjetitelj donosio poklone — predmete od srebra i zlata, odjeću, oružje, začine, konje i mazge.
26 Salomon je skupio mnogo bojnih kola i konja. Imao je 1.400 bojnih kola i 12.000 konja, koje je držao u gradovima određenim za njihovo čuvanje i u Jeruzalemu. 27 Kralj je učinio Jeruzalem veoma bogatim. U gradu je bilo srebra kao kamenja, a cedrovine kao smokava u dolinama. 28 Salomon je uvozio konje iz Egipta i Kue.* Kue Vjerojatno Cilicija, na području današnje južne Turske. Kraljevi trgovci kupovali su ih u Kui. 29 Bojna kola nabavljali su u Egiptu za 600 srebrnjaka† 600 srebrnjaka Doslovno: »600 šekela srebra«, što je približno 6 kilograma srebra. po komadu, a konje za 150 srebrnjaka‡ 150 srebrnjaka Doslovno: »150 šekela srebra«, što je oko 1,5 kilograma srebra. po grlu. Kola i konje dalje su prodavali svim hetitskim i aramejskim kraljevima.
*10:1 Šeba Ne zna se točna lokacija ovog grada ili kraljevstva. Kao mogućnosti navode se: Etiopija, Južna Arabija i Jemen tog doba.
†10:10 4 t Iznos je zaokružen. Doslovno: »sto dvadeset talenata«. Talenat je 34 kilograma.
‡10:11 skupocjeno drvo Vjerojatno se radilo o mirisnom drvetu sandala uvezenom iz Indije.
§10:14 23 t Iznos je zaokružen. Doslovno: »šesto šezdeset i šest talenata«.
*10:16 6 kg Doslovno: »šesto šekela«. Šekel je oko 10 grama.
†10:17 kilogram i pol Doslovno: »tri mine«. Mina je hebrejska mjera koja iznosi oko 500 grama.
‡10:22 trgovački brodovi Doslovno: »brodovi iz Taršiša«.
§10:22 paunovi Ili: »babuni«.
*10:28 Kue Vjerojatno Cilicija, na području današnje južne Turske.
†10:29 600 srebrnjaka Doslovno: »600 šekela srebra«, što je približno 6 kilograma srebra.
‡10:29 150 srebrnjaka Doslovno: »150 šekela srebra«, što je oko 1,5 kilograma srebra.